Važnost stvaranja glazbe s djecom

ZAŠTO JE STVARANJE GLAZBE TAKO VAŽNO?

Dr. Dennie Palmer Wolf jedna je od vodećih američkih stručnjakinja na području umjetničkog odgoja i obrazovanja te u svom istraživačkom radu Zašto je stvaranje glazbe važno ističe ključne razloge zašto je ulaganje u ranom djetinjstvu presudno za zdravi razvoj i uspješnu budućnost te koju ulogu igra glazba u svakodnevnoj interakciji.

Navest ćemo glavne točke ovoga rada kojeg u cjelosti možete proučiti ovdje.

Dobrobit glazbe od najranije dobi

Podrška zajednice neizmjerno je važna za dobrobit obitelji, za mentalno i fizičko zdravlje pojedinca, njegovu pismenost, školski uspjeh i njegovanje međuljudskih odnosa. Glazba može odigrati moćnu ulogu u ovom razvoju od samog rođenja. 

Studije su pokazale da novorođenče staro jedan dan drugačije diše dok sluša Mozarta ili pak Stravinskog. Dokazano je da glazba umiruje nedonoščad (i njihove zabrinute roditelje) u bolničkim odjelima. Sami možete provjeriti da bebe mogu mirno slušati uspavanku dvostruko dulje no što bi slušale govor odraslih. 

Rano djetinjstvo (od rođenja do pete godine) je izvanredan period ljudskog razvoja. S godinu dana, bebin mozak doseže 70% veličine odraslog, a s tri godine doseže 85% te je već umrežen vezama koje će omogućiti misaone procese i komunikaciju.

Živa glazba prije svega!

Živa glazba (i ljudska interakcija koja ju prati) jest jedna od najintenzivnijih, višeosjetilnih i tjelesno involviranih aktivnosti kojom se mala djeca i njihovi staratelji mogu zajedno baviti.

Stvaranje glazbe (osobito ako uključuje tapšanje, pljeskanje, poskakivanje i plesanje) razvija finu i grubu motoriku. Čak i jednostavne igre, pjesme i ljuljanje naprijed-nazad grade mozak i tjelesnu koordinaciju. Ako starije dijete svira instrument, takav se način razvoja nastavlja. Sve to utječe na stvaranje važnih veza između različitih regija u mozgu koje su pak potrebne za složene akcije i interakcije nužne za ljudski opstanak.

Intimnost i povjerenje

Glazba također gradi intimnost. Mala djeca formiraju neke od najvažnijih odnosa za život kroz rano djetinjstvo. Ako su tako sretna da imaju brižne i responzivne staratelje, razvit će osjećaj sigurnosti (osjećaj da će ih se pratiti, zbrinuti i zaštititi) čak i kad istražuju nove aktivnosti, kada riskiraju, griješe i ispravljaju pogreške.

Glazba može podržati mnoge osjetljive trenutke. Primjerice, kada staratelj pjeva uspavanke, koristi ton, ritam i tekst kako bi umirio, podučio jezik, ponudio nadu i bliskost te omogućio osjećaj sigurnosti dok dijete prelazi iz budnosti u san, iz svjetla u mrak.

Glazba je komunikacija

Ljudi su podešeni da budu osjetljivi na zvučne obrasce i ta osjetljivost omogućava glazbi da kultivira komunikaciju i imaginaciju od malena. Čak i prije govora, bebino brbljanje i igra zvukovima pomaže u razvoju neuronskih puteva potrebnih za slušanje i pričanje. Bebe s kojima se češće verbalno komunicira i reagira na njihovo glasanje, brbljaju više te imaju veći vokabular u ranom djetinjstvu. 

Kada je gledanje i slušanje drugih kako pjevaju djetetova svakodnevica, mala djeca brzo steknu naviku da upotrebom zvuka istražuju nove načine razumijevanja svijeta koji ih okružuje.

Glazba i emocije

U ranom djetinjstvu djeca također uče kako izraziti i nositi se sa svojim osjećajima te kako čitati tuđe izražavanje i emocije.

Kroz glazbu, djeca izmišljaju igre, pjesme i priče koje im pomažu osvijestiti osjećaje. 

Promatrajući satove glazbe i pokreta, stručnjaci su otkrili da sudjelovanje u umjetničkim aktivnostima korelira s pozitivnim osjećajima predškolaraca i olakšava im mogućnost reguliranja emocija.

Moguće je da iskustvo glazbenih koncepata poput stani/kreni, uspori/ubrzaj, strofa/refren kod djece potiču motivaciju da usmjere i podese vlastito ponašanje.

Ove dobrobiti također se odnose i na dječju komunikaciju i interakciju s vršnjacima. Tempo i ritam, strofe i refreni, glazbene su sastavnice koje pružaju jasne strukture i time pomažu djeci naučiti pravila i rutine bivanja u zajednici.